Predstavljamo: Krupanjska Biblioteka “Politika” kao kulturni lider u regionu

Biblioteka „Politika”, jedina ustanova kulture opštine Krupanj,  smeštena je u zgradi nekadašnjeg Doma kulture podignutom u periodu od 1978. do 1982. godine, kao poklon Novinske agencije „Politika” u znak sećanja na braću Ribnikar, osnivača dnevnog lista Politika, koji su 1914. godine u Rađevini položili živote za svoju otadžbinu.

Bibioteka “Politika” Krupanj

Istorija biblioteke počinje 1869. godine kada je osnovana najstarija kulturno-prosvetna ustanova u Rađevini – Narodna krupanjska čitaonica i rađevska biblioteka.

“Sve do kraja XIX veka postoji mali broj podataka o njenom radu ali se, na osnovu njih, zaključuje da je radila bez prekida…Godine 1882. u okviru čitaonice u Krupnju osnovano je “Čitaoničko-pevačko duštvo“. Početkom XX veka, čitaonica u Krupnju i dalje ima svoju prosvetiteljsku funkciju. O estetskoj uređenosti i opremljenosti ove kulturne ustanove svedoči i činjenica da ju je pri svom dolasku u Krupanj 1904. godine, posetio kralj Petar I Karađorđević. Godine 1912, usled velike poplave, Krupanjska čitaonica je uništena. Od spašenog, sačuvanog i doniranog knjižnog fonda,  već 1914. godine, čitaonica je ponovo otvorena. Za vreme okupacije, tokom Velikog rata, čitaonica je ponovo stradala (knjižni fond je delimično spaljen a delom mu se gubi trag). Po završetku Prvog svetskog rata, Krupanj ponovo obnavlja svoju školu a zatim i čitaonicu, 1922. godine, koja dobija novi naziv “Krupanjska čitaonica i Rađevska biblioteka“”, priča direktorka Bilblioteke “Politika” Dragoslava Ostojić.

Ustanova je u radu između dva svetska rata imala uspone i padove. Njen rad je oživeo od 1931. godine kada je postignut sporazum o podizanju zajedničkog doma u Krupnju i osnivanje građevinskog odbora između Krupanjske narodne knjižnice i čitaonice, Krupanjskog trgovačkog i Udruženja zanatlija sreza rađevskog. Izgradnja Doma počela je 1931. godine i završen je, ne u potpunosti, u julu 1932. godine. Svečano otvaranje Doma kulture obavljeno je 1. decembra 1936. godine.

Tih godina knjižničar je bio Ivan Božić, koji se seća da je knjižnica imala oko pet stotina knjiga. Od 1937. godine, na čelu Krupanjske narodne knjižnice bio je Vladimir Zečević.

“U toku Drugog svetskog rata, septembra meseca 1941. godine, Krupanj je oslobođen. Odlukom nove vlasti za rukovodioca Doma kulture postavljen je gospodin Ivan Božić. Kada je nemačka kaznena ekspedicija 20. oktobra 1941. godine, spalila ceo Krupanj, izgoreo je i Dom kulture, a zajedno sa njim i ceo fond knjiga, koje su još početkom rata Ivan Božić i Toma Vićentić sklonili na tavan istog ni ne sluteći da će grad zadesiti takva zla sudbina. Posle Drugog svetskog rata  čitaonica  je ponovo obnovljena pod nazivom “Narodna čitaonica i biblioteka“. Ova ustanova u toku svoga rada menja svoje sedište po mnogim zgradama (Zadužni dom, Opština, Stara apoteka) sve do 1984. godine, kada je otvoren Dom kulture Politika”, podseća na istorijske činjenice ditrektorka Ostojić.

Zgrada spaljena 1941 u nemačkoj kaznenoj ekspediciji

Od 1990. godine biblioteka je proglašena “Matičnom bibliotekom“, a od 1996. je samostalna ustanova, ali radi kao Dom kulture tako što joj je primarna delatnost bibliotečka, a ostale kulturne aktivnosti zastupljene su preko sekcija Biblioteke. Danas biblioteka ima veliki fond knjiga – 45. 902 monografske publikacije , a  učlanjeno 635 čitalaca.  U Biblioteci „Politika“ je zaposleno deset radnika.

Zavičajni fond najvažniji segment svake biblioteke

Biblioteka „Politika“ se duži niz godina bavi izdavačkom delatnošću. Iako je skromna, nije i beznačajna, jer je akcenat na afirmaciji zavičajnih pisaca.

“Zavičajni fond je najvažniji segment svake Biblioteke, po kome se one međusobno razlikuju. U tu svrhu je obezbeđena zasebna prostorija, a potrebno je obezbediti inventar i adekvatnu opremu za proces digitalizacije kao najbitniji proces u Strategiji razvoja kulture u narednih deset godina. Takođe, za tu svrhu treba preduzeti i sledeće aktivnosti: sakupljanje, obradu i čuvanje građe od značaja za baštinu opštine Krupanj i proširivanje zavičajne zbirke; dopunu zavičajnog fonda (javnim pozivom građanstvu, institucijama, školama, medijima, muzeju Staro zdanje, pojedincima i dr.); obradu zavičajnog fonda po principu rednog broja (numerus currens); digitalizaciju zavičajnog fonda”, ističe direktorka Ostojić.

Izradom sajta Biblioteke biće afirmisan njen rad i putem interneta približen korisnicima i omogućen uvid u zavičajni fond Biblioteke kako bi se isti koristio u istraživačke svrhe.

Kada su savremene tehnologije u pitanju, biblioteka pored redovnih, realizuje i aktivnosti na digitalizaciji knjižne građe uz postavljanje bar-koda za svaku jedinicu. Ovim putem se postojeća infrastruktura bibliotečko-informacione delatnosti dodatno unapređuje i osavremenjuje.

Vizija: predstavljanje kulturnih vrednosti Krupnja i zapadne Srbije

Vizija Biblioteke “Politika“ jeste da svojim programima i delovanjem predstavi likovne, književne, dramske, muzičke, plesne kao i tradicionalne i folklorne i druge kulturne vrednosti opštine Krupanj i zapadne Srbije.

“Cilj Biblioteke je da postane kulturni lider u regionu, da postane moderna kulturna institucija, prepoznata od lokalnog do internacionalnog konteksta”, navodi direktorka Biblioteke.

Biblioteka “Politika“ organizuje brojne manifestacije i programe te edukativne sadržaje za decu i odrasle sa ciljem podsticanja i razvijanja kulturnih i estetskih vrednosti.

“Kao ustanova kulture i obrazovanja ne zaboravlja ključni momenat, a to je edukacija stanovništva i to svih uzrasta i socijalnih grupa, a i osoba sa posebnim potrebama sa ciljem podizanja  kvaliteta života i negovanja kulture”, zaključuje direktorka Dragoslava Ostojić.

Planovi: veći broj čitalaca naročito među mladima

Novac za redovnu delatnost uglavnom je obezbeđen iz budžeta opštine i programi  su u skladu sa raspoloživim sredstvima. U toku 2019. godine u planiranom obimu ostvareni su i sopstveni prihodi iz aktivnosti ustanove što je stvorilo uslove za ulaganje u kapitalno održavanje zgrade.

“U 2020. godini planirani su, kao vid podrške budžetu Biblioteke „Politika“, nastavak rada na sopstvenoj produkciji i organizovanje gostovanja pozorišnih predstava. Potrebno je u 2020. godini izvršiti rekonstrukciju i adaptaciju velike sale i ostalih delova zgrade kojima je to neophodno”, kaže direktorka Biblioteke.

Stara apoteka najstarija sacuvana kuca u Krupnju

“U 2020. godini Biblioteka će nastojati da se raznovrsnim podsticajnim merama broj čitalaca poveća, naročito kod mlađe populacije. U tom smislu je veoma značajno otvaranje odeljenja za decu i tinejdžere i nabavka neophodne opreme i knjiga za decu. U toku ove godine planiran je i nastavak rada radionice za učenike osnovne škole „Dnevnik pročitanih knjiga“ koja je započela sa radom krajem septembra 2018. godine.  Biblioteka će intezivirati saradnju sa vrtićem, osnovnim i srednjom školom i udruženjima građana kroz različite vidove kulturnih sadržaja i druge oblike neformalnog obrazovanja iz oblasti narodnog stvaralaštva. “Pokrenućemo projekat očuvanja tradicije narodnog stvaralaštva i prenošenja na mlađe generacije, zasnovanog na etnomuzikološkom i etnokoreološkom istraživanju tradicionalnih narodnih igara, pesama i instrumentalne tradicije Rađevine. Planirano je da se rezultati projekta objave u knjizi. U okviru projekta biće organizovane radionice tradicionalnih pesama i igara za decu i omladinu opštine Krupanj”, najavljuje direktorka Ostojić.

Planirano je da se u 2020. godini izvrši reorganizacija i opremanje postojećeg prostora za izlaganje i odlaganje knjiga shodno mogućnostima i da se pokrene proces digitalizacije, kao vid zaštite bibliotečke građe.

Ovaj medijski sadržaj sastavni je deo projekta “ Kulturno blago opštine Krupanj ” koji je finansijski podržan od strane opštine Krupanj. Projekat se bavi razvojem kulturnog i umetničkog stvaralaštva, očuvanjem kulturne baštine, kulturnog identiteta, tradicije, običaja i opšteg kulturno istorijskog nasleđa.

Zahvaljujemo se na saradnji Bibioteci “Politika” i njenoj direktorki Dragoslavi Ostojić.

Mačvanski Info / Foto: Biblioteka “Politika”