Predstavljamo: Šabačka gimnazija

Gimnazija u Šapcu osnovana  je 1837.godine i do 1871. bila je  jedina ove vrste u Podrinju, zajedno sa gimnazijom u Kragujevcu, Čačku i Zaječaru, stoji u temelju novije pismenosti srpskog naroda. Na prostoru  gde se vreme merilo i određivalo bunama i ratovima, preko 180 godina prosvetne ustanove ima veću težinu i značaj nego drugde.

Već u prvoj deceniji rada Gimnazija u Šapcu potvrdila se kao središte grada i kao pokretač kulturnih akcija dalekosežnih razmera i odjeka.Treba imati na umu da je Šabac u to vreme, zahvaljujući i Gimnaziji prednjačio u mnogo čemu u Srbiji, jer je po popisu stanovništva 1844.godine, Šabac je bio odmah iza Beograda, dvostruko brojniji od Kragujevca i Zaječara, četvorostruko od Čačka.  Već 1840. godine, pred Božić,tri godine posle otpočinjanja sa radom, u Gimnaziji su izvedene prve pozorišne predstave naporom nastavnika Damjana Marinkovića i Đačke diletantske družine. To je začetak pozorišnog života u Šapcu, kome ispod Save i Dunava, u svim srpskim gradovima, jedino Beograd stoji ravnopravno.

Tačno 29.septembra 1847. godine, naporom profesora i đaka Gimnazije, otvara se prvo čitalište u Šapcu, jedno od prvih u to vreme i drugo među vodećim u Srbiji.Bez njega ne bi bilo ni čuvenog kulturnog napretka i rezultata Živorada Žike Popovića,profesora Gimnazije u Šapcu između dva rata, pa ni današnje Biblioteke šabačke.

Već  1858.godine u Gimnaziji u Šapcu formira se profesorska biblioteka, koja će biti uzorna za mnoge, kasnije pokrenute u Srbiji, a ideju o nabavci prve štamparije tadašnjeg upravnika škole zabraniće vlast. Istu ideju će kasnije realizovati pesnik Vladimir Jovanović,profesor tadašnje gimnazije, izdavanjem nedeljnog lista ,,Šabački glasnik“, a još kasnije štampanje čuvenog časopisa ,,Zvezda“ Janka Veselinovića.

U Gimnaziji u Šapcu 1865. godine formirano je pevačko društvo, jedno od vodećih u Srbiji sve do kraja 19. veka.Tako se i nastavak organizovanog muzičkog rada u Šapcu vezuje za Gimnaziju. Taj život imaće svoju kulminaciju u prvoj polovini dvadesetog veka , u radu kompozitora i profesora Gimnazije Roberta Tolingera.

U 1884. godini u Gimnaziji u Šapcu formiraće se glasovita književna družina Pouka sa knjižnicom i čitaonicom.Bila je jedna od prvih literarnih družina i đačkih knjižnica u tadašnjoj Srbiji.Njen rad seže u vreme posle Drugog svetskog rata i odnegovala je velikane pisane reči u Srbiji.

Šabačka gimnazija  je osnovana u teško i neizvesno vreme, kada je Srbija vodila borbu za oslobođenje od Turske vlasti. Ovaj period borbe je bio miran. Knez Miloš Obrenović je ugrađivao kamen po kamen u mozaik srpske državnosti. Značaj obrazovanja u tadašnjoj Srbiji je bio prepoznat. U Šapcu je u toku druge polovine XIX veka izrastala jedna velika škola.

Priča o Šabačkoj gimnaziji toga vremena je i priča borbe za moderniju Srbiju. Kao što je i Srbija menjala nazive svoje države, tako je nazive menjala i naša škola. Skoro do kraja XIX veka škola je bila poznata kao „Polugimnazija šabačka”. Novim zakonom o srednjim školama 1898. Šabac je dobio nepotpunu gimnaziju sa šest razreda.  Gimnazije su tada dobijale imena po ličnostima iz dinastije Obrenović, pa je Šabačka gimnazija dobila ime „Gimnazija gospodina Jevrema Obrenovića”.  Godine 1903. izvršen je „majski prevrat” i došlo je do promene dinastije. Od tada Šabačka gimnazija je dobila naziv „Srpska kraljevska gimnazija”. Kasnije je bila poznata i kao Podrinska gimnazija.

 Kada je 1951. izvršena reorganizacija škola i umesto Muške gimnazije i Ženske gimnazije osnovana je Viša mešovita gimnazija. Školske godine 1959/60. Viša mešovita gimnazija dobila je naziv Gimnazija, a od 1960. poznata je kao Gimnazija „Vera Blagojević”.

„Ovaj medijski sadržaj sufinansiran je sredstvima  grada Šapca,  u okviru projekta „Šabac grad kulture“  za 2021. godinu.

Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva“.